O Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde

 

Bosansko-podrinjki kanton Goražde  jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Kanton je smješten u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Goraždu. Površina kantona je  504,6, što čini 1,93% površine Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 345m, što uzrokuje blagu, kontinentalnu klimu sa kratkim zimama i dugim toplim ljetima.

Kanton se sastoji od tri Općine i to:

-          Goražde              ( http://www.gorazde.ba/ )

-          Foča FBiH           ( http://www.foca-ustikolina.ba/ )

-         PaleFBiH Prača   ( http://www.praca.ba/ )

Općina Foča-Ustikolina i Pale Prača formirane su nakon mirovnog Dejtonskog sporazuma.

Historija:

Arheološka ispitivanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjkog kantona bilo naseljeno tokom kamenog i Rimskog perioda. U srednjem vijeku grad Goražde se pominje prvi put 1397 godine, što potvrđuju pronađeni stećci u okolini iz ovog perioda. Od ilirskih plemena koja su bila nastaljena u ovom kraju bili su Austrijati, što dokazuju i iskopine u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Goražde kao naselje, relativno je staro. Na mjestu današnjeg Goražda postojalo je jedno naselje još 1220. godine koje se zvalo Vasa.

Kao trgovačko naselje Goražde se spominje 1379. Godine kada se trgovalo sa Dubrovnikom i kada su Dubrovčani imali svoje ispostave na svim važnijim drumovim u ondašnoj Bosni, pa je takva ispostava postojala i na mjestu današnjeg Goražda.

Grad Goražde ima i važan saobraćajni značaj u ovom dijelu istočne Bosne koji je doživio pravi procvat 50-tih godina prošlog vijeka, kada je izgrađena i puštena u saobraćaj savremena saobraćajnica od Goražda preko Foče, Čemerna, Gacka, Bileće i Trebinja do Duborvnika. To je najbliži put od Beograd do Dubrovnika.

 

 

Privreda:

Privredni kapaciteti Goražda prije Drugog svjetskog rata bili su skoro neznatni. Privreda se uglavnom sastojala od trgovine na malo, ugostiteljstva, zanatstva i vrlo oskudnog i neadekvatnog saobraćaja sa dva-tri automobila, desetak fijakera i toliko teretnih kola na zaprežnu vuču.

Izgrađene 1952. i 1954. godine UNIS “Pobjeda”, fabrika namjenske industrije i HI “Azot”- fabrika azotnih jedinjenja, bile su okosnice privrednog razvoja Goražda.

Ove firme, koje su, uz Tvornicu za preradu žice u Kopačima, Građevinsko preduzeće “Drina” te niz drugih manjih preduzeća koja su  upošljavala više od 11 000 radnika su najviše doprinijele da se Goražde teritorijalno razvije i dobije status industrijskog, te privrednog i kulturnog centra cijele Gornjedrinske regije.

Na području Bosansko-podrinjkog kantona Goražde zastupljene su četri industrijske zone:

·         Industrijska zona lokalitet Pobjede

·         Industrijska zona „Bekto Precisa“

·         Industrijska zona „Vitkovići“

·         Industrijska zona Rasadnik

Nekadašnji veliki industrijski gigant UNIS „Pobjeda“ danas je podjeljen u nekoliko manjih kompanija ( Unis-Ginex, Pobjeda- Rudet, Tvornica alata Goražde- Tag i PTG Goražde ) koje i pored velike konkurencije, šire proizvodnju i osiguravaju tržište za svoje proizvode, uglavnom izvozom na svijetsko tržište.

Nekadašnja firma „Bekto-Internacional“ a današnja „ Bekto-Precisa“ je među prvim firmama na ovim prostorima koja zapošljava veli broj visoko obrazovanih radnika.  Pored firme „Bekto-Precisa“ u istoj industrijkoj zoni posluju i „Hella Bekto Industries“ i „EMKA Bosnia“.

Hi „Azot “ Vitkovići više ne postoji a na tom lokalitetu u toku je izgradnja moderne industrijske zone. Tu su otvoreni novi proizvodni kapaciteti Grupacije „Prevent “ a u toku je izgradnja još šest novih privrednih društava.Na istom lokalitetu planira se izgradnja mosta preko rijeke Drine u cilju proširenja iste, ili izgradnji potpuno nove industrijske zone na desnoj obali rijeke Drine.

Na lokalitetu Rasadnika planirana je izgradnja nove modern industrijske zone, gdje je planiran dolazak najvećeg trgovačkog lanca “Bingo” iz Tuzle.

Mlinsko-pekarska industrija “Mlin” , te zemljoradnička zadruga “Ustikolina” sa 100 udruženih zemljoradnika i 160 kooperanata bili su nosioci prijeratnog privrednog razvoja stanovnika Ustikoline, koji su se isključivo bavili industrijskom proizvodnjom, poljoprivredom i stočarstvom.

Danas, pored Mlinsko-pekarske industrije „Mlin“, okosnicu razvoja Ustikoline čini i preduzeće za preradu, eksploataciju drveta I drvenih asortimana. Odnedavno u svom proizvodom asortimanu  „ Fekry“ proizvodi i pelet za ogrijev, a planirano je proširenje proizvodnih pogona sa novim oštrionama, parionice, i sušiona.

Okosnicu cjelokupne prijeratne privrede u Prači predstavljala je Tvornica konfekcije “Alhos” koja je upošljavala 350 radnika i na inostrano tržište plasirala 95% svojih proizvoda. Vrlo uspješno poslovala je i Zemljoradnička zadruga “Zadrugar” sa 12 uposlenih radnika i 350 kooperanata. Danas, okosnicu privrede u Prači čini  Sportsko-rekretaivni centar „Bijele vode“ , kao i punionica prirodne izvorske vode koja je u sklopu istog. Na lokalitetu Općine već duži niz godina posluje i firma „Ekoplod“ koja se bavi proizvodnjom stočne hrane, proizvodnjom i tovom peradi.U sklopu iste, trenutno je u izgradnji i fabrika za proizvodnju pomfrita, koja će u svojoj proizvodnjoj liniji imati i proizvodnju smrznutog jagodičastog voća. U sam projekat uloženo je 4.000.000 KM, a planirano je otvaranje 30 novih radnih mjesta, te preko 100 kooperanata. 

Zahvaljujući firmama koje uspješno posluju i koje najveći dio svojih proizvoda izvoze na strano tržište, Bosansko-podrnjski kanton Goražde jedan je od rijetih kantona koji ima veći izvoz od uvoza, odnosno značajan platni suficit u razmjeni roba i usluga sa inostranstvom.

Okosnicu turizma Bosansko-podrinjkog kantona Goražde čine: „ Lovno-turistički centar Bijele vode“ koji spada u  kategoriju brdsko-planinskih lovišta otvorenog tipa sa jako razvijenim reljefom  koji se nalazi na teritoriji općine Pale-Prača. Cijelo područje je izuzetno bogato vodom a prostrani pašnjaci osiguravaju izdašnu prehranu za životinje. Lovište je opremljeno brojnim visokim čekama i zasjedima. U sklopu ovog kompleksa je i Motel koji je građen u modernom stilu i odlične bungalove.  Zbog svoje lokacije Bijele vode su savršeno mjesto za pripreme sportskih ekipa. U tu svrhu u sklopu centra se nalazi teren za mali nogomet, rukomet i odbojku, a u toku je i izgradnja savremenog fudbalskog stadiona.

Pored Lovno-turističkog centra tu je i veliki broj uslužno-ugostiteljskih objekata, među njima Hotel „Behar“, Restoran „Amaro “ na Osanici,  As-Company/ restoran „Drinska bašta“,     Pansion / Restoran „Cazablanka“, pansion „Baša“ koji se nalazi se u Ustikolini na ušću rijeke Koline u  Drinu. Pansion je potpuno renoviran 2011 godine, tako da sada raspolaže sa 20 moderno-luksuzno opremljenih soba a od  2012 godine proširena je i ugostiteljska ponudu sa vlastitim bazenom. Sportsko-rekretivni centar „Ruda glava“' je sportski kompeks koji se nalazi 1450 metara nadmorske visine na obroncima Jahorine. Kapacitet doma je oko 100 ležajeva, sa centralnim grijanjem, markiranim šetnicama na Borovac, Klek, Kacelj i Ruda Glava. Pored tradicionalnog splavarenja Drinom i Trarom, Sportsko-rekreativni centar „Ruda Glava “ turizam Bosansko-podrinjskog kantona Goražde podigao je na veći nivo.

Bosansko-podrinjski kanton Goražde ima  dobro razvijen robni promet koji čine domaće trgovinsko preduzeće „ Oniprom “ koje u svom posjedu ima lanac maloprodajnih objekata koji zapošljavaju velih broj radnika. Pored „Oniproma“ na našem kantonu posluju  „Lepenica Company“ i „Škafa“ kao domaća privredna društva, te „Interex“ koji već dugi niz godina uspješno posluje na području Bosansko-podrinjkog kantona Goražde.

Na prostor Bosansko-podrinjkog kantona Goražde najavljen je dolazak najvećeg trgovačkog lanca „Bingo“ iz Tuzle.

Da je privreda Bosansko-podrinjkog kantona Goražde u usponu govori podatak da osam banaka imaju  svoje poslovnice na našem kantonu. Nosioci finasijskog tržišta našeg kantona su: Privredna banka Sarajevo, Raiffeisen Bank, Union Banka, Sparkasse Bank, Moja Banka, Bosna Bank International, Turkish Ziraat Bank, NLB Banka, te niz Osiguravajućih društava, Mikrokreditnih ogranizacija i lizinga.

 

Pored privrednika ovog kantona koji ulažu velike napore u opopravak privrede i Vlada Bosansko-podrinjkog kantona Goražde nastoji, takođe, dati svoj doprinos njenom razvoju stvaranjem odgovarajućih uslova za privlačenje domaćih i stranih investicija.  Vlada Bosansko-podrinjkog kantona Goražde poduzima niz različitih mjera kroz donošenje Zakona o javno privatnom partnerstvu,  davanje koncesije za iskorištavanje prirodnih bogastava na ovom području, kao i razni poticaji za zapošljavanje. Ljudi koji ovde žive, svoju perspektivu vide i  u razvoju poljoprivrede jer u ovom Kantonu za to postoje dobri uslovi, a Vlada Kantona izdvaja takođe određena sredstva u ove svrhe.

Rezultat tog rada je dolazak novih firmi na ove prostore, ali i širenje pogona postojećih firmi. Veliki doprinos razvoju privrede Bosansko-podrinjkog kantona Goražde dao je i dolazak firmi „ASA Prevent“, „ Prevent Safety“ ,  „Prevent Goražde “ i „Zlatna nit“. Dolaskom ovih firmi na naš Kanton Industrijskoj zoni Vitkovići vraćen je prijeratni sjaj i zaposlen je veliki broj radnika.

Goraždanski primjeri uspješne privatizacije preduzeca u vlasništvu njenih radnika su ATTP            „ Centroprevoz “ d.o.o Goražde, koje se bavi prijevozom putnika u lokalnom, državnom i međunarodnom saobraćaju, te pruža usluge turističke agencije i autobuske stanice, kao i firma „Goraždeputevi“ d.d., čija je djelatnost održavanje, rekonstrukcija i izgradnja novih puteva.

Na području Bosansko-podrinjkog kantona Goražde, pored mnogobrojnih velikih i srednjih preduzeća veoma je razvijeno i zanatstvo.

 Značajan doprinos u ostvarivanju posebnog društvenog interesa u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području BPK Goražde daje javno preduzeće „Bosansko-podrinjske šume “.

Vrlo uspješan nastavak tradicije proizvodnje kvalitetnog brašna i pekarskih proizvoda svrstao je Mlinsko-pekarsku industriju „Mlin“ iz Ustikoline u vrh BH firmi sa prepoznatljivim kvalitetom, a u utrci za kvalitetom na bosanskohercegovačkom tržištu prirodnih mineralnih voda odnedavno se nameća i pitka izvorska voda pod brendom „Bijela voda “ koja se eksploatiše  sa nadmorske visine od 1200m.

Odličan primjer uzgoja authotnih sorti voća naći ćemo na mnogobrojnim lokacijama u okolini Goražda, a veliki doprinos razvoja poljoprivredne proizvodnje na području Bosansko-podrinjkog kantona Goražde daje i firma „Agros “ te zemljoradničke zadruge „Agropodrinje“ iz Goražda i „Agrodrina“ iz Ustikoline.

Razvoj poljoprivrede, prvenstveno proizvodnja zdrave hrane jedna je od šansi za brzi privredni razvoj.

 

Da je sve preodređeno razvoju privrede govori činjenica da i sektor obrazovanja prati potrebe privrede. Na našem kantonu zastupljene su tri srednje škole koje pružaju široku lepezu obrazovanja. U Goraždu egzistiraju i dislocirana odjeljenja: Ekonomskog i Pravnog fakulteta iz Sarajeva, te Mašinskog i Fakulteta informacionih tehnologija iz Mostara. 

Dodajmo tome neiskorištena prirodna bogatstva, brojna nalazišta termalne i pitke vode, nalazišta gipsa u Fočanskoj Jabuci, hidroenergetski potencijal rijeke Drine i njezinih pritoka, kao i nastojanja Vlade Bosansko-podrinjkog kantona Goražde da sredstvima za podsticaj privrede i poljoprivrede, te dodjelom koncesija, ohrabi sve one koji žele ulagati u privredu,  dobit će se veće pretpostavke za još bolji i uspješniji razvo ovog kantona.